U posljednje vrijeme čitam vijesti i gledam dosta videa o tome distro box, ta vrsta Linux Susbystem-a za Linux koji nam omogućava da instaliramo softver iz jedne distribucije u drugu. Povremeno sam čitao kako se tvrdi da je to kraj distro hopping, ali da li je to zaista tako velika stvar? Po mom mišljenju, ne, i objasniću razloge zašto vjerujem da se ova opsesija isprobavanjem opcija neće promijeniti.
El distro hopping U osnovi ide od jedne Linux distribucije do druge u nadi da je sljedeća dobra. Ono što morate uzeti u obzir je zašto radimo distro-hopping, a ako je jedan od razloga taj što u jednoj distribuciji možemo instalirati više softvera nego u drugoj. Čak i uz dosta podešavanja, ono što se može uraditi sa sistemom zasnovanim na Linuxu može se uraditi i sa drugim, tako da, i ovde moram da kažem da je ovo moje mišljenje, stvari će ostati iste.
Distrobox vam omogućava da koristite softver iz jedne distribucije u drugoj...
… još malo. Tu je mnoge opcije zasnovane na Linuxu i svi su različiti jedni od drugih. Mislim da je glavni razlog zašto napuštamo distribuciju zato što nam ne uspijeva ili postoji nešto što nam se baš i ne sviđa. Na primjer, neki hardver, kao što je WiFi, koji ne radi na našem računalu ili grafičko okruženje za koje vjerujemo da nije ono što tražimo.
Puno sam skakao po distro-u kada je Ubuntu prešao na Unity, a moje prve destinacije su bile upravo druge -buntuse. Prošao sam Xubuntu, Lubuntu, Kubuntu, Linux Mint, Elementary, kasnije Ubuntu MATE... i sve njih Imali su potpuno isti softver na raspolaganju. Tražio sam relativno lijep desktop koji nije težak 100 funti kao Unity, tako da mi Distrobox uopće ne bi pomogao.
Naravno, omogućava nam da izaberemo ono što nam se najviše sviđa, a da pritom ništa ne izgubimo.
Ono što Distrobox radi je to nemojmo ništa propustiti. Najbolji primjer koji vam pada na pamet je SteamOS: po defaultu je nepromjenjiv, a u teoriji možete instalirati samo popularni softver sa Flathuba. Ako dodamo Ubuntu sliku, možemo bez problema instalirati i koristiti Kodi iz njegovih spremišta, FFmpeg ili Imagemagick. Također možemo pretraživati net i instalirati bilo koji DEB koji pronađemo, tako da bi Steam Deck imao sistem 90-95% isti kao tradicionalni Linux. Ili u prošlosti Kodi se srušio zbog Python verzije, Distrobox bi olakšao stvari.
Ali ono što Distrobox ne radi je da uključuje kernel koji bolje odgovara našem timu. Zapravo, jedna od funkcija koje ima je to svi kontejnerski operativni sistemi koriste isto jezgro nego domaćin.
Drugi primjeri odabira onoga što nam se najviše sviđa, a da ništa ne propuštamo uključuju korištenje Debian Stablea i instaliranje najnovijih verzija GIMP-a ili LibreOfficea bez instaliranja drugog sustava, ili imaju AUR u Linux Mintu. Također možemo iskoristiti sve prednosti Kali Linux alati i rade pentesting bez potrebe za korištenjem sesije uživo. Sve iz našeg omiljenog sistema.
Ne radeći ništa komplikovano, možemo imati konzervativniji operativni sistem i bilo koji softver koji postoji u Linuxu ili upravo suprotno, a to je magija koju Distrobox radi. Ali magija nije isto što i čudo.
Operativni sistem će uvijek biti isti
Operativni sistem će uvijek biti isti, i iako postoje načini za virtuelizaciju grafičkog okruženja, ovo će takođe uvek biti isto. Ako nam se sviđa Fedora, sa GNOME-om, a postoji nešto što se ne uklapa između njegovog operativnog sistema ili grafičkog okruženja i našeg uređaja, Distrobox to neće popraviti. Da, moguće je da nam aplikacija u drugom formatu radi bolje, ali to bi riješilo manji problem, a ne važniji.
Pa ne, Distrobox nije kraj distro-hoppinga. To je alat koji će smanjiti svrab koji nas tjera da skačemo, ali ih neće eliminirati ako su jaki. Nadalje, s obzirom na to koliko su neki od nas nekonformisti, čudno je da smo godinama u istom distro...