U prethodni članak Počeo sam da iznosim svoje mišljenje da je GNU projekat propao. U ovom ću ići dalje od tada Govorit ću o GNU projektu i neuspjehu slobodnog softvera pošto verujem da postoji veza između njih dvoje i to je odgovornost Richarda Stallmana.
Možemo li govoriti o neuspjehu slobodnog softvera? Ako ovo čitate na svom mobilnom telefonu, vjerovatno ovo čitate na Androidu ili iOS-u, a ne FirefoxOS-u ili Ubuntu Touchu. Vjerovatno ste čuli za to od Google Discovera, obavijesti Google grupe, Twittera ili Facebooka, a ne od Mastodona. A, ako koristite pretraživač otvorenog koda, on je ili baziran na Chromiumu (de facto standard koji je nametnuo Google pod kaznom uskraćivanja kompatibilnosti sa svojim uslugama) ili Firefoxu koji je više zainteresiran za političku korektnost nego za stvaranje dobrog pretraživača. Rekao bih da.
O GNU projektu i neuspjehu slobodnog softvera
LU ovom trenutku možete mi dati dva prigovora.
- Da pokret slobodnog softvera nikada nije imao nameru da bude masivan.
- Da Linux dominira u serverima, superkompjuterima i oblaku.
Pogledajmo jedan po jedan prigovor.
Iako je nastao s ciljem pružanja pravne zaštite alatima GNU projekta, Fondacija za slobodni softver uskoro produžila svoje akcije na kampanje za bojkot vlasničkih alata i njihovu zamjenu besplatnim. Budući da većina ljudi još uvijek koristi Google dokumente na svojim Windowsima, čini se da kupovina knjiga na Amazonu i korištenje Apple hardvera nisu imali mnogo uspjeha
2) Uspjeh Linuxa nije zbog toga što su ljudi uvjereni u prednosti mogućnosti pristupa, proučavanja, modifikacije i distribucije izvornog koda programa. jedem jako dobro objašnjeno Steven Sinofsky iz Microsofta. IBM i drugi dobavljači kompjuterskih usluga na korporativnom tržištu otkrili su da mogu ponuditi svoje usluge savjetovanja i podrške bazirane na Penguin operativnom sistemu bez plaćanja skupih licenci. softvera trećoj kompaniji.
Stallmanova odgovornost
Sada je došlo vrijeme da se dokaže ili ne dokaže izjava koju sam dao za članak i po.bilo. Stallmanova odgovornost.
Richard Stallman On je programer kome je sve što je želeo bilo da bude deo tima u kome su informacije slobodno tekle tako da se posao obavljao bez obzira na hijerarhiju na papiru. To je ono što kanadski pisac Henry Mintzberg naziva adhokratijom.
Problem je u tome što je Fondacija slobodnog softvera rasla, trebala joj je formalnija struktura i, Stallman je, kao osnivač, preuzimao zadatak za koji ne samo da nije bio spreman, niti mu se dopao, zadatak vođe.
Pokretu slobodnog softvera bio je potreban Jobs, ili barem Shuttleworth iz ranih dana Ubuntua. GNU projektu je bio potreban Stallman.
Džobs, ili čak Šatlvort ili Bil Gejts bi imali instinkt da znaju šta je ljudima potrebno i da ih ubede da je to ono što žele. Stallman bi to transformisao u dobro napisan kod i uvjerio bi najbolje programere da objave svoje radove pod besplatnim licencama
Ali, politički Stallman je pobijedio programera Stallmana. A budući da osim Firefoxa (kada ga je Google, radi svoje pogodnosti, promovirao na glavnoj stranici pretraživača), gotovo nijedan projekat slobodnog softvera nije postao široko poznat, nikada nije bilo dovoljno nezavisnih sredstava da se takmiče s komercijalnim razvojem. Projekti otvorenog koda pribjegavaju korporativnom sponzorstvu i, kao što nam pokazuje slučaj CentOS-a, to sponzorstvo nikada nije nezainteresirano. Već smo vidjeli slučajeve nekih projekata koji su na kraju promijenili licencu.
Nema sumnje da postoje besplatni softverski programi jednakog ili superiornog kvaliteta kao vlasnički. Da ne postoji projekat besplatnog softvera koji ljudi masovno vole da koriste kao što su TikTok, Google Docs, Canva ili ChatGPT.
I, krivite za to političkog Stallmana koji je bio više zainteresiran za demoniziranje softvera i hardvera koji su ljudi voljeli koristiti. nego u davanju slobode programeru Stallmanu da radi svoju magiju.
Da li bi se nešto promijenilo da je GNU operativni sistem prekinut? Po mom mišljenju da. Stallman je bio mnogo bolji programer i imao je mnogo više iskustva od Linusa Torvaldsa kada je kreirao Linux. I, sa dobrim liderom u FSF-u, sposobnim da razumije potrebe tržišta, GNU bi zauzeo mjesto koje je na kraju zauzeo Windows.
Ali, sve je otvoreno za mišljenje i postoji obrazac za komentar ispod.
zdravo,
Postoje različite tačke oko kojih se ne slažem. Ali iznad svega, da se Stallman posvetio programiranju...
Ljepota Linuxa leži u njegovom razvojnom modelu, a ne toliko u tome da li je Torvalds bolji ili lošiji programer. To je evidentno u "katedrali i čaršiji" gdje su dva razvojna modela jasno diferencirana... i kažem više, Git je najopipljiviji primjer...
Linux je stigao tamo gdje jesi zahvaljujući činjenici da je model saradnje, dok su GNU alati ostali takvi... i malo po malo ih nadmašuju Open Source alati sa boljim karakteristikama i boljim performansama.
Ne mogu reći da je Stalman odgovoran, ali mogu reći da je previše truda uloženo na jednu osobu.
Hvala na vašem članku
Vaš doprinos je veoma zanimljiv.
Pritužba da besplatni softver nema dovoljno nezavisnog finansiranja u odnosu na vlasnički softver je apsurdna.
Očigledno, privatni softver ima više novca, jer je upravo iz tog razloga privatan.
Besplatni naspram privatnog softvera je skoro kao komunizam protiv kapitalizma. Ljudi moraju htjeti da rade stvari ne za ekonomsku kompenzaciju, barem direktnu ekonomsku kompenzaciju. A zahvaljujući činjenici da postoje altruistični ljudi, ili oni koji traže životopis, cachet, slavu ili zadaju velike muke, imamo besplatan softver, ali nemojmo očekivati da će kompanije koje zarađuju prodajući softver će ostvariti altruistički prihod od slobodnog softvera, jer kada vide Oni koji zarađuju više privatizujući ga, to će i učiniti. Oni to zovu kapitalizam. Tražiti krivicu znači stavljati je na suštinu ljudskog bića, na to zašto je proždrljivi kapitalizam mogao sve.
Potpisano: kapitalistički poduzetnik koji također doprinosi GitHubu iz ljubavi prema umjetnosti.
??
Zapravo, danas većina doprinosa Linux kernelu dolazi od programera koje plaćaju kompanije.
U svakom slučaju, problem nije u tome što besplatni softver želi imati koristi od kompanija, već upravo suprotno. Kompanije koje imaju koristi od besplatnog softvera i ne samo da ništa ne vraćaju, već čak ni ne poštuju uslove licence.
Desilo se to WordPress-u sa Wixom, Elastic-u sa Amazonom i OBS Studio-u, a Terraform je također imao problema.
Problem sa Heartbleedom nastao je zbog doprinosa volontera kada su postojale velike kompanije koje su koristile OpenSSL i nisu dale nijedan euro.
Ne slažem se sa nekoliko tačaka u članku _ali_ vidim prilično očiglednu grešku. Ako se korištenje Android mobilnog telefona (u odnosu na FirefoxOS ili Ubuntu Touch) koristi kao primjer "neuspjeha slobodnog softvera", ovo potpuno zanemaruje činjenicu da je Android kernel... Linux. Uz to bi se fraza morala prilagoditi na "Da Linux dominira u serverima, superkompjuterima i oblaku... i mobilni telefoni.
To je Linux bez GNU alata i svih obaveznih Google servisa
Android Open Source Project (AOSP) je open source/besplatni softver, kao i derivati kao što je LineageOS.
Ovo napominjem jer Android, iako sadrži vlasničke komponente kao što su GApps, nije najbolji primjer da OS naših telefona nisu besplatni softver, zapravo je gotovo suprotno, primjer popularnosti open source modela.
Mislim da ste na neki način u pravu u vezi sa ogromnim komercijalnim neuspjehom GNU projekta. Ali vi samo ostajete na tome, a Richard Stallman i GNU projekat su mnogo više od toga, on ima mnogo veću važnost od toga.
Ako se ne slažete sa pristupima Richarda Stallmana i slobodnog softvera, to je na vama. Da Stallman pravi greške je takođe tačno, ali moramo priznati da on zaslužuje da bude nazvan ocem slobodnog softvera sa svim zaslugama koje to znači.
Četiri slobode su veoma važne, GPL i softver u javnom domenu jednako su važni u softverskom univerzumu kao što su javne institucije u društvu. Ako analizirate javne institucije, one danas koegzistiraju sa privatnim kompanijama, a postoje hiljade privatnih kompanija, a neke su gigantske. Ali javne institucije su, po mom mišljenju, jednako ili više vrijedne i važnije. Dakle, kao što su javne institucije daleko od neuspjeha, tako je i GNU daleko od neuspjeha.
S druge strane, sve ima svoj početak, svoj vrhunac i svoj kraj. Možda ste u pravu da GNU može biti u opadanju i da će u nekom trenutku, kao i sve, doći u završnu fazu, ali slobodni softver se nastavlja.
Mislim da svojim argumentima i prezentacijom teme potkopavate, a ne ističete svu vrijednost, kulturno i društveno naslijeđe i zasluge koje imaju Richard Stallan i GNU. Ako mi kažete ekonomski neuspjeh i trenutnu masovnost, to je jedan aspekt, ali cilj Stallmana i GNU-a nikada nije bio ekonomski, stoga morate mjeriti neuspjeh prema cilju. Vjerujem da su ciljevi i ciljevi koje je Stallman postavio prilično visoki i teško ostvarivi, ali su u isto vrijeme njegova postignuća vrlo vidljiva i zaslužna. Vjerujem da je malo tko sposoban za takva dostignuća, ono što je postigao u promociji slobodnog softvera je zaista podvig.
Inače, podsjećam vas da je Linux skoro 100% besplatan softver i ne znam da li danas postoji još masivniji softver, samo obični ljudi ne znaju za njega. Pa, Firefox, pretraživač koji svakodnevno koristim, takođe je veoma masivan.
Živjeli…
Mislim da ste zbunjeni. Slobodni softver (ne otvoreni softver, pazite, govorim o slobodnom, Stallmanovom) nije komercijalni model, niti govor za prodaju softvera, niti formula za štampanje papirnog novca. Slobodni softver je društveni, politički i kulturni pokret.
Osim toga, besplatni softver možete pronaći svuda, od satova, frižidera ili automobila, do sistema plaćanja, servera, poslovnih mreža, konzola za video igre, svemirskih programa ili čak unutar samog vlasničkog softvera. Tako da je besmisleno govoriti o njegovom neuspehu.
Ali, ako je toliko raširen, zašto je tako teško živjeti od toga?
Budući da nije kompatibilan sa kapitalizmom, on je po prirodi suprotan ekonomskom sistemu savremenog društva.
Onda ne može imati budućnost, zar ne? Uostalom, novac i njegovo gomilanje bogatstva u malim kupolama je ono što pokreće svijet.
To je mogućnost; Srećom, FOSS ima sjajnog saveznika u još jednom, jednako antitetičnom konceptu kapitalizma, onom koji Zapad pokušava da implementira već milenijumima, s kojim dijeli neke karakteristike, poput horizontalnosti, ali prije svega zbog kojeg postaje nezamjenjiv instrument zbog njegove potrebe za transparentnošću, mislim na demokratiju.
A postoje samo dvije opcije, ili zaboravimo na demokratiju, ili zaboravimo na onaj sistem koji je doživio svoj vrhunac u dugom periodu gdje je proizvodnja bila ograničena, a oskudica norma, ali koji evidentno više ne funkcionira i to na kraju prihvatamo postojaće samo jedna vrsta softvera, besplatni softver.