Microsoft kupuje, Čile prodaje. To je bio naslov, sredinom 2007. godine, blogova o tajnom sporazumu koji je tadašnji ministar imao s rukovodiocima kompanije Redmond i koji je uključivao ne samo direktnu vezu, već i prekomjernu ovisnost o ličnim podacima građani u rukama ove kompanije.
Sada je vlada Čilea na sasvim drugom putu, prihvaćajući upotrebu Slobodnog softvera u svojoj administraciji kao valjanu, iako ne namjerava favorizirati Slobodni softver. Stoga su naručili studiju o pogodnosti i izvodljivosti prelaska na besplatni softver u javnim uredima.
Nazvali su ga "Upotreba slobodnog softvera u državi", a iz te studije proizašla je studija o upotrebi (koliko se slobodnog softvera koristi), Vodič za migraciju, Analiza ekonomskog i socijalnog utjecaja (ako je jeftinije koristiti i ako je zaista dobro za društvo)
Šta je sa nama?
Osim što su zanimljiva studija za regiju, kao i za građane same zemlje, mnogi od njih zaključci ove studije mi oni služe suočavanju s migracijama u bilo kojem drugom kontekstu (od prijatelja do organizacije) i pokušat ću to sažeti u listu.
Trening je neizbježan: Kod kućnog računara ili kod zaposlenika uvijek ih je potrebno osposobiti da izbjegnu iznenađenja. Iako obuka za Windows obično nije potrebna, impresivno je koliko korisnika Windows-a nije u mogućnosti da koristi sopstvenu opremu u minimalnim uslovima, od uključivanja / isključivanja računara do upotrebe programa potrebnog za njihov posao. Ako će koristiti Linux ili neke besplatne programe u sustavu Windows, najbolje je naučiti ih da ih koriste, osim ako krivulja učenja to ne opravdava.
Ne znaju svi isto: Neki korisnici bolje upravljaju računarom od drugih, a to je izravno povezano s njihovom sposobnošću da nauče koristiti novo okruženje. Korisnik može imati određeni nivo znanja koji je dovoljan za prelazak na novu aplikaciju ili okruženje (kao što je novi distro) i sposoban je pomoći svojim vršnjacima. Razumijevanje ovoga pomaže nam u planiranju migracije.
Ne moraju biti totalni ili nagli: Pored zastrašivanja odgovornih za rad sistema na kojem je predstavljen, uzrok je i više zastoja. Možda nije potrebno staviti sav Ubuntu, možda je bolje započeti tako što ćete ih staviti u rad s OpenOffice, Thunderbird i Firefoxom.
Otpor promjenama je prirodan: Nepoznato je zastrašujuće, promjena tada može biti i psihološki posao. U slučaju kućnog korisnika, on to živi i prije, jer je on taj koji pristaje na migraciju, ovoga puta to se puno više odnosi na organizaciju, gdje vlast zahtijeva promjenu i to je učinjeno. Zahtjevi će biti, ali pored njih moraju biti argumenti za promjenu. Za korisnika mora biti bolje, ako ne, nema smisla.
Morate planirati: Ovo važi čak i za one koji migriraju sami, možda samo uz pomoć stvari koje čitaju na Internetu ili za IT odjel javne agencije, migracije obično propadnu jer nisu bile dobro promišljene. Možda je dobra ideja uzeti olovkom papir i nacrtati linije planirajući kako da na primer vaš računar radi sa Linuxom.
Šta je potrebno da se posao završi: Od vitalne je važnosti znati hoće li nam trebati program ekvivalentan onome što koristimo u operativnom sistemu Windows, pa je dobro znati kako taj program funkcionira, možemo pitati na Internetu. Najvjerojatnije, ako s Windows-a prijeđete na Linux, sve što ste koristili u sustavu Windows postoji, ali s drugim imenom ili da nešto postoji, ali to nije dovoljno.
Ponekad migracija nije opravdana: Prema ovoj studiji, približno 30% državnih računara nije u mogućnosti da migrira jer, na primjer, zbog već plaćenih licenci ili zbog pogodnosti i komplikacija prenosa formata, to nije izvedivo. Tužno je, ali može se dogoditi da, bez obzira na to koliko želimo, prelazak na Linux nije opcija ako nas ono što svakodnevno radimo s računarom sprečava u tome. U organizaciji Softver koji se koristi možda ne postoji ili ima potpuno suprotne formate.
Koje druge aspekte treba uzeti u obzir prilikom migracije?
Migracijska iskustva u organizacijama koje vam se čine poznate?
Česte greške?
Zdravo…
sjajno je što se ovdje rade studije i razmišlja se o ideji SL-a
većinu stvari postoje stvari koje svi znaju ... ali vrijedi ih dodati u studiju ....
ali zadnja poanta me ostavila zamišljenim ...
Za one koji ne znaju, prije nekoliko godina Čile je namjeravao potpisati potpuno tajni ugovor s M $, a taj je navarski senator otkrio i usprotivio se zbog skupih troškova licenci koje će mu se platiti ... kada je izašlo na vidjelo "nestalo je" i porok iz "TATA" bacili u zatvor
sada se vraćam na posljednju točku ... kad god odem u ljekarnu, na računaru vidim «Korisnik - COBOL» «KUTIJA - COBOL» XDDDD i kako sam pročitao vrlo je teško preći sa win-a na linux te programe .. osim toga, vrlo je malo programera tog jezika, a apoteke bi koštale puno novca (i druge kompanije koje koriste te programe), tako da mislim da ljekarne ne žele migraciju XDD
PS: ako u nečemu griješim, javite mi: D
PD2: ko će biti novi bloger @?
Recimo, „šala“ migracije je da svi migriraju, a ne neki. Svi podjednako.
Mogao bih ponoviti otrcani i katastrofalni primjer korištenja OpenOffice-a i MSWorda istovremeno u istoj kompaniji, ali već sam vam rekao o njima. Ovo isto katastrofalno iskustvo dogodilo se s Outlookom i Thunderbirdom: zastarjeli e-mailovi, ludi likovi i upozorenja koja nikada nisu stigla.
Isto tako, u slučajevima migracije, novi i stari sistemi ili tehnologije imaju tendenciju da koegzistiraju ... barem na neko vrijeme ...
@ N @ ty naravno, ali to ovisi o slučaju i planiranju, to što mi kažete je katastrofa, mogu to zamisliti, ali što ako za neke stvari u kompaniji određeni zaposlenici instaliraju samo besplatne programe (evo me izmišljajući da nisu obučeni ili nisu u potpunosti) i drugoj grupi s Linux distro distribucijom više neće imati problema s kompatibilnošću dokumenata, datoteke će cirkulirati bez problema, a informatičari i treneri mogli bi popraviti neobičnu rupu.
Dno: Zavisi od planera.
Prijevod članka od 11. marta:
"Francuska policija: Uštedjeli smo milione eura usvajanjem Ubuntu-a"
http://linuxfortargets.blogspot.com/2009/03/policia-francesa-hemos-ahorrado.html
U slučaju francuske policije bilo je:
1.) OOo
2.) Firefox
3.) Thunderbird
U slučaju organizacije koju znam u kojoj koriste 5 mašina, stvar je sljedeća:
1.) Firefox (5/5, za 2 godine)
2.) Thunderbird (5/5, za 2 godine)
3.) OOo (2/5, za 3 mjeseca)
Želim da naglasim da se ulaskom ODF-a i Officea 2007 pojavljuje određeni haos u razmjeni dokumenata između administrativnog osoblja ove i drugih organizacija ili ljudi s kojima komuniciraju. Mislim da tome doprinosi to što je jedna od zadanih postavki sistema Windows XP „Sakrij ekstenzije datoteka bla bla bla“.
Idealno rješenje: potpuna migracija ili ništa.
Pravo rješenje: progresivna migracija ili ništa.
Iznenadne migracije ne postoje. Migracije imaju onoliko granica koliko se koristi oprema. Ako u organizaciji postoji 12 ljudi koji na ovaj način dijele upotrebu računara:
- 10 koristi A
- 1 koristi B
- 1 daje vam upotrebu C
morat ćete izvršiti migraciju u 3 faze, koliko god nevjerovatno izgledalo.
I u svakoj fazi bit će onoliko podfaza koliko se aplikacija koristi.
Vrlo je važno da produktivnost i udobnost korisnika ne ostave fokus osobe odgovorne za migraciju. Morate misliti da će, u najboljem slučaju, ishitrene odluke nanijeti 8 sati svakodnevne patnje svakom od pogođenih. U najgorem slučaju, stare će se aplikacije tiho ponovo instalirati, a da to ne primijetite. U oba slučaja stvorili ste odbijanje aplikacija koje želite implementirati.
Mislim da je danas migracija na SL ovakva:
- Multimedija: Nema problema. VLC na Windowsima i Totem s automatskim kodecima u letu na Ubuntuu.
- Instant poruke: Nema problema s produktivnošću, iako estetskih. MSN je puno ljepši.
- Pregledavanje weba: Nema muke sve dok vam ne trebaju neka sranja napravljena u ActiveX-u. Srećom, oni su izuzetak.
- Mail: Bez razmjene bez problema. Sa Exchangeom ne znam da li je potrebno više od aktiviranja POP3 ili IMAP4 na serveru.
- Automatizacija ureda: Ne znam šta bih ovdje rekla. Nemam dovoljno iskustva. Imajte na umu da je francuska policija u potpunosti migrirala s MSO na OOo prije 4 godine, a Obamin tim je prošle godine napravio studiju da bi se OOo mogao koristiti u 99% američkih saveznih ureda. Nisu loše reference.
Mjesta na kojima još uvijek vidim da je masovna migracija nemoguća nalaze se u CAD-u ili u uredima za grafički dizajn. Ni AutoCAD ni Photoshop ne rade dobro u Wineu. Iako se ovo može početi mijenjati u naredne 2-3 godine, jer se vino izuzetno poboljšava, a postupno se pojavljuju i razvijaju alternative koje mogu zamijeniti AutoCAD i Photoshop, kao što su Qcad, SketchUp, GIMP itd.