Ima ih mnogo uporedni ove vrste na Internetu, ali veliku većinu čine uvjereni branitelji BSD-a. Zbog toga su nepouzdani i nepristrasni, pa sam odlučio napraviti ovu ličnu usporedbu. Kao korisnik distribucije Linuxa i FreeBSD-a, mogu biti sasvim jasan kada je u pitanju analiza oba sistema, i njihovih prednosti i nedostataka. Prethodno želim pojasniti da su oba vrlo dobra sistema i, što je najvažnije, besplatna. Ovim ne želim BSD učiniti lošim zbog njega samog, već da objasnim zašto je Linux postao pobjednik i rašireniji.
Koji ukus više voliš? Linux ih ima na stotine distribucije koji su prilagođeni potrebama krajnjih korisnika ili različitim sindikatima. Umjesto toga, BSD ima varijante koje se fokusiraju na nešto specifično, poput performansi (FreeBSD), pitkosti (NetBSD), sigurnosti (OpenBSD) itd.
El razvoj u slučaju BSD-a to provode grupe hakera (Core Team) i drugi koji namjeravaju stvoriti kompletan operativni sistem. Linux je, s druge strane, jezgra, a ne cjeloviti operativni sistem i razvijen je u suradnji s kompanijama, hakerima, programerima jezgra i ostalim suradnicima u zajednici. Linux definitivno ima više doprinosa i brže napreduje.
Što se tiče licence, BSD je vlasnička licenca za BSD operativne sisteme. Ova licenca je vrlo ne restriktivna, jer dozvoljava izvedenicama ili vilicama da imaju bilo koju vrstu licence, zato mogu postojati komercijalni i zatvoreni BSD-ovi, primjer Apple Mac OSX (EULA licencirano i plaćeno). Suprotno tome, GPL je licenca pod kojom je Linux i ovo je restriktivnije, ne dopuštajući zatvaranje derivata. Tako da nikada nećemo vidjeti Linux koji nije besplatan.
La stabilnost i robusnost prilično je dobro u oba slučaja, i na Linuxu i na BSD-u. Ali ako jedan treba istaknuti iznad drugog, to bi bio Linux. BSD ima problema sa stabilnošću u radu sa nekim modernim programima. Budući da su monolitni kerneli, pokretači utječu na stabilnost kernela ako se pojavi problem. BSD ima problema s isključivanjem USB-a bez da ga je prethodno demontirao, generirajući Kernel Panic. Linux je, s druge strane, modularniji i omogućava vam lakše uklanjanje ili dodavanje modula bez utjecaja na stabilnost jezgre i bez ponovnog pokretanja.
El izvedba je još jedan močvarni teren o kojem postoje mnoge legende. FreeBSD je BSD visokih performansi koji je posebno optimiziran. Ali je li brži od Linuxa? Bilo bi potrebno pažljivo ga analizirati, istina je da su u mnogim Benchmark testovima koje je provodio Phoronix otkrili da je BSD sporiji od Linux distribucije. Jedan od razloga za razbijanje mita je taj što je BSD razvijen na Mac OS X računarima koji koriste Clang kompajler, kompajler koji se ne ističe precizno kao jedan od najboljih. Linux je sa svoje strane razvijen zahvaljujući GCC kompajleru i ovaj se može pohvaliti da je najbolji i onaj koji generira najefikasniji kôd.
Linux je više sigurno za doprinose kao što su SELinux i AppArmor, ne zaboravljajući široku zajednicu programera koji neprestano provjeravaju kôd radi grešaka i ranjivosti i često ga poboljšavaju. BSD nije toliko revidiran i stoga, iako kažu da je u BSD-u lakše otkriti i ispraviti pogreške hijerarhijom razvojnog tima, to nije u potpunosti istina. OpenBSD je BSD namijenjen sigurnosti i prema tome najsigurniji, ali u kojoj mjeri ... i još više znajući da se Theo de Raadt, šef OpenBSD i OpenSSH projekta, složio ostaviti vrata kako bi FBI mogao prodrijeti u ove sisteme.
U odjeljku upotrebljivostLinux je dostigao masu s Ubuntuom i danas je lakši za upotrebu od mnogih BSD-ova. Oboje su opremljeni grafičkim sučeljima koja sve čine intuitivnijim, ali Linux je u tom pogledu napredovao dalje. U stvari, čak ni PCBSD, GhostBSD ili DesktopBSD, jasno orijentisani na kućnog korisnika, nisu uspjeli pratiti veliku većinu Linux distribucija.
Što se tiče kompatibilnost hardveraLinux brže podržava novije tehnologije i više hardvera. U stvari, Linux nema puno zavidjeti Windowsima ili Mac OS X-ima. Na ovom polju BSD je udaljen svjetlosnim godinama i našao se u stanju u kojem je Linux bio prije deset godina. Mnogo problema sa BSD hardverom dolazi iz njegovog razvoja, budući da se implementira pomoću Mac OS X sistema, testovi se na tim mašinama provode virtualizacijom sistema pomoću VMWare. Ono što funkcionira u virtualizaciji možda neće raditi prilikom testiranja sistema na stvarnoj mašini.
El dostupan softver za Linux je širi od onog koji je dostupan za BSD-ove, iako se u odbrani mora reći da se Linux softver može instalirati na BSD omogućavanjem kompatibilnosti u tu svrhu. Na ovom polju može osvojiti BSD, jer takođe ima projekte poput Wine-a i drugih emulatora koji čine da softver drugih operativnih sistema radi. S druge strane, kada se analizira kategorija video igara, Linux pobjeđuje snažno. Sve je više video igara za sistem pingvina, dok ih za BSD nedostaje.
NetBSD, sistem portabl par excellence je preneseno za više od 56 porodica arhitektura ili hardvera. Mislite li da pobjeđuje Linux? Pa ne, Linux je prebačen na stotinu platformi (VAX, AMD64, x86, Itanium, SPARC, Alpha, MIPS, AVR32, Blackfin, ARM, ARC, Microblaze, SuperH, s390, PA-RISC, Xtensa, OpenRISC, PowerPC, m68k, itd.).
Možete vidjeti poređenje BSD vs. Linux plus uvećan i potpun u blog Arhitektologija. Nadam se da vam se svidjelo ovo poređenje i da znate kako cijeniti dobro GNU / Linux sistema, umjesto da kritikujete ostale sisteme, a da ne znate o čemu govore.
Više informacija - Jordan Hubbard ostavlja jabuku
Izvor - Arhitektura